Do početka Olimpijskih igara u Tokiju ostalo je još 150 dana. Nakon prošlogodišnjeg odlaganja usled pandemije virusa COVID-19, pripremne radnje za održavanje najveće svetske smotre sporta u glavnom gradu Japana od 23. jula do 8. avgusta, su uveliko u toku. Održavaju se žrebovi za sastav grupa, kao i kvalifikacioni turniri, a krenule su i marketinške kampanje, pa sve to upućuje da će i pored trenutno komplikovane epidemiološke situacije, čak i nekih protivljenja u samom Japanu, Igara ipak biti.

Među članovima srpskog olimpijskog tima u Tokiju biće nekoliko studenata sportista sa našeg Fakulteta. Karatistkinja Jovana Preković, plivač Velimir Stjepanović obezbedili su olimpijsku normu. Takođe, muška vaterpolo reprezentacija (Branislav Mitrović, Sava Ranđelović, Vitkor Rašović, Radomir Drašović…), zatim muška košarkaška reprezentacija (Stefan Jović, Marko Gudurić, Ognjen Jaramaz…) kao i ženska odbojkaška selekcija (Jelena Blagojević, Jovana Stevanović…) će sigurno u svojim redovima imati diplomce, studente i studentkinje Fakulteta za sport, a očekuje se da će olimpijsku vizu izboriti i još neko od naših rvača, džudista, kajakaša…

Osim brojnih sportista, na čast i ponos Fakulteta za sport Univerziteta „Union – Nikola Tesla“ stoji i činjenica da će svog predstavnika na Olimpijskim igrama u Japanu imati i među službenim licima. Reč je o našem redovnom profesoru Milanu Mihajloviću, koji već 15 godina obavlja i funkciju predsednika Saveza za dizanje tegova Srbije.

Zanimljivo je istaći da će prof. dr Milanu Miahjloviću ovo biti drugo učešće na Olimpijskim igrama, pošto je u ulozi tehničkog kontrolora takmičenja u dizanju tegova bio i na Igrama u Rio de Žaneiru 2016. godine.

– Na Olimpijskim igrama u Brazilu moj posao je bio da vršim kontrolu svih dešavanja na takmičarskom podijumu – kaže prof. dr Mihajlović i dodaje:

– Što se tiče Olimpijskih igara u Tokiju, još nije određeno koji ću konkretan zadatak imati, to će biti naknadno odlučeno. Sva službena lica za Olimpijske igre, koja čine sudije, pomočne sudije, kontrolori i delegati, biraju izvršni odbori međunarodnih sportskih federacija. Kada je reč o dizanju tegova, Svetska federacija dizanja tegova broji 196 članova, a za potrebe Olimpijskih igara bira se 36 službenih lica.

Na pitanje koji su kriterijumi za izbor, profesor Mihajlović odgovara:

– Kriterijumi su jasno definisani i propisuju da svaki kandidat mora da ima status međunarodnog sudije najvišeg ranga kao i prethodno iskustvo učešća na svetskim prvenstvima. Moja preporuka bilo je učešće na preko 15 svetskih šampionata i naravno, učešće na prethodnim Olimpijskim igrama.

O iskustvima i utiscima sa najveće svetske smotre sporta iz ugla službenog lica profesor Mihajlović je rekao:

– Prvo želim da naglasim da je dizanje tegova jedan od najgledanijih sportova na Olimpijskim igrama. Konkurencija je žestoka, takmičenje izuzetno kvalitetno i uzbudljivo i to okuplja brojnu publiku. Što se tiče sudija, one nisu smeštene u olimpijskom selu, uvek su odvojene od takmičara, jer se time izbegava njihov bilo kakav bliži kontakt. Iako su sudije iz više sportova zajedno, nema vremena za druženje. Olimpijske igre su jedan ogroman događaj, mnogo vremena se potroši pre svega u saobraćaju, i svi su uglavnom na borilištima po ceo dan ili vreme provode u putu. Mnogo odricanja je bilo potrebno da bi se došlo u poziciju da budete učesnik Olimpijskig igara, sve to zahteva maksimalno ozbiljna i profesionalan pristup i zato nema puno prostora za neke dodatne aktivnosti, osim onih koje su vezane za samo takmičenje.

Po rečima profesora Milana Mihajlovića, ovog puta iz pozicije predsednika Saveza za dizanje tegova Srbije, još postoje šanse da imamo dizača tegova iz naše zemlje na Igrama u Tokiju, ali da će to biti jako teško:

– Pre svega jer je sistem kvalifikacija izuzetno složen i skup. Mi imamo perspektivnog dizača koji je osvojo čak 27 medalja na svetskim i evropskim prvenstvima, Tamaša Kajdočija, ali sama činjenica da on sa svim tim uspesima nije siguran učesnik Olimpijskih igara pokazuje koliko je to kvalitetno takmičenje – rekao je prof. dr Mihajlović i osvrnuo se na budućnost ovog sporta u Srbiji:

– Problem je što su u današnje vreme mladima mnogo privlačniji profitabilniji sportovi. Takođe, deca imaju mnogo druge zabave, sport više nije populran kao što je bio nekada, a to sve uslovljava da imamo manje dece i to je samo jedan deo problema. Druga vrsta problema je vrlo skupa oprema, potrebno je imati adekvatnu infrastrukturu za vrhunsko bavljenje ovim sportom. Nadam se da će u Košutnjaku, gde se pravi veliki trening centar biti i odeljak za dizanje tegova što bi za sve nas bilo od krucijalnog značaja.

Sa posebnim zadovoljstvom profesor Mihajlović naglasio je da su među studentima Fakulteta za sport ima nekoliko aktivnih takmičara u dizanju tegova, među kojima su i svetski studentski prvak Ervin Rožnjik, kao i državni prvaci, nacionalni reprezentativci i rekorderi Mateja Praprotnik, Radmila Zagorac i Tamara Živković. Kroz svoja predavanja profesor Mihajlović uvek se trudi da studentima studijskog programa Menadžment u sportu prenese deo svog bogatog iskustva:

– Izuzetno je važno spojiti teoriju i praksu. Zato sve to što vidim na takmičenjim imam priliku da prenesem studentima i trudim se da to redovno činim, jer smaram da to ima veliku vrednost. Jer, oni sutra treba da organizuju neki turnir, ili odlazak nekog tima ili reprezentacije na veliko takmičenje. A, sport postaje sve komplikovaniji i složeniji. Nekad se posmatrao isključivo sportski aspekt događaja, a danas dominiraju ekonomski, politički, socijlani, tehnološki i drugi aspekti. U realizaciji takvih projekata traži se široko znanje i važno je da studenti sagledaju koliko je široka struktura koja postoji oko sporta i da ona nije i ne može biti vezana samo za sport – poručio je profesor Milan Mihajlović.